Antika: Olimpjske igre (dio1)
Antika
Sudeći prema istorijskim spisima, prve Olimpijske igre su održane daleke 776 godine p.n.e. One su bile posvećene bogovima, te su održane na ravnicama Olimpije. Ove igre su se nastavile održavati skoro 12 narednih stoljeća, sve dok car Teodozije nije zabranio 393 godine da se takve “paganske manifestacije” održavaju.
OLIMPIJA
Olimpija je mjesto drevnih Olimpijskih igara. Nalazi se na zapadnom djelu Peloponeza, koji je prema Grčkoj mitologiji Pelopsov otok. Pelops je, prema jednoj od legendi, bio osnivač Olimpijskih igara. Zadivljujući hramovi, zavjetne građevine, svetišta izgrađena i ukrašena do najsitnijih detalja , te stari sporstki objekti su činili mjesto sa jedinstvenom prirodnom i mističnom ljepotom. Olimpija je služila kao mjesto na kojem su se održavala bogosluženja te neka druga vjerska i politička dešavanja. Centralnim djelom Olimpije dominirao je veličanstveni hram Zeusa, uz kojeg je paralelno stajao i hram Hera.
IGRE I RELIGIJA
Olimpijske igre su bile usko vezane uz festivale religije Zeusovog kulta, ali nisu bile integralni dio obreda. Doista, one su imale sekularan karakter i njihov osnovni cilj je bio prikazati fizičke kvalitete i evoluciju performansi koju ostvaruju mladi ljudi, kao i poticanje na dobre odnose između naroda stare Grčke. Prema stručnjacima, Olimpijske igre svoju čistoću i važnost su dugovale religiji.
POBJEDNIČKE CEREMONIJE
Olimpijski pobjednik je svoju nagradu primao odmah nakon natjecanja. Nakon što bi glasnik bogova pročitao pobjednikovo ime, Hellanodikis (grčki sudac) bi mu stavio grančicu palme u ruke, a gledatelji bi pljeskali i bacali cvijeće na njega. Crvene trakice su vezane na ruke i glaavu slavljenika u znak njegove pobjede. Službena ceremonija dodjele nagrada se održavala zadnjeg dana igara unutar Zeusovog hrama. Glasnik bogova bi glasno izgovarao pobjednikovo ime, ime njegovog oca i ime njegove domovine. Nakon toga bi Hellanodokis na glavu pobjenika stavio vijenac svetog stabla masline.
